{"id":98,"date":"2016-08-19T08:23:04","date_gmt":"2016-08-19T08:23:04","guid":{"rendered":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/?p=98"},"modified":"2021-02-10T10:58:28","modified_gmt":"2021-02-10T10:58:28","slug":"laboratorija-za-reproduktivnu-endokrinologiju-i-signaling-lares","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/?p=98","title":{"rendered":"Centar izuzetnih vrednosti za Reproduktivnu endokrinologiju i signalizaciju (CeRES)"},"content":{"rendered":"<div id=\"element_1300\" class=\"element tekstblok\">\n<div class=\"opis\">\n<p>CeRES je status Centra izuzetnih vrednosti dobio odlukom Nacionalnog saveta za nau\u010dni i tehnolo\u0161ki razvoj Republike Srbije u aprilu 2018. godine.<\/p>\n<p>Delatnost Centra je pre svega nau\u010dna i objedinjuje rad jedne istra\u017eiva\u010dke laboratorije (DBE) i tri istra\u017eiva\u010dke grupe (2 na DBE i jedne na DMI) koje se me\u0111usobno nadopunjuju u kompetencijama:<\/p>\n<p>(1) LaRES\/LaRES (Reproduktivna Endokrinologija i Signalizacija)<img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"wp-image-10 alignright\" src=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/logo-CeRES-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"284\" height=\"213\" srcset=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/logo-CeRES-300x225.jpg 300w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/logo-CeRES-768x576.jpg 768w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/logo-CeRES.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 284px) 100vw, 284px\" \/><\/p>\n<p>(2) SiEB\/SiEB (Signalizacija u Evolucionoj Biologiji).<\/p>\n<p>(3) SiDM\/SiDM (Signalizacija u Diskretnoj Matematici).<\/p>\n<p>(4) SiSMB\/SiSMB (Signalizacija u Strukturnoj i Molekularnoj Biologiji).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rad Centra se odvija kroz nau\u010dne i druge projekte, me\u0111unarodnu saradnju, odr\u017eavanje seminara, nau\u010dnih skupova i rad sa mladim istra\u017eiva\u010dima. Centar tako\u0111e ima zna\u010dajnu ulogu u organizovanju kurseva u okviru masterskih i doktorskih studija na Novosadskom univerzitetu.<\/p>\n<p>Centar su osnovali prof. \u00a0Silvana Andri\u0107, prof. Tatjana Kosti\u0107, prof. Vesna Milankov i prof. Dragan Ma\u0161ulovi\u0107 sa saradnicima. Rukovodilac CeRES je prof. dr Silvana Andri\u0107.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-220 size-full\" src=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/06.-LaRes-2020.jpg\" alt=\"\" width=\"960\" height=\"720\" srcset=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/06.-LaRes-2020.jpg 960w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/06.-LaRes-2020-300x225.jpg 300w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/06.-LaRes-2020-768x576.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><\/p>\n<p>Smatramo posebno\u0161\u0107u centra to \u0161to se vi\u0161e od 15 godina jedini u na\u0161oj zemlji bavi reproduktivnom endokrinologijom i signalizacijom koriste\u0107i <em>in vivo<\/em> modele koji simuliraju modele klini\u010dke prakse i imaju zna\u010dajan translacioni aspekt: stres, starenje, biolo\u0161ki \u010dasovnik, hipogonadalni hipogonadizam, zloupotreba androgenih anabolika, model intrauterine restrikcije rasta, model funkcionalne genomike sa delecijom insulinskih i receptora za insulinu sli\u010dan faktor rasta 1 specifi\u010dno u \u0107elijama koje prave steroidne hormone (tzv. <em>Insr\/Igf1r<\/em> conditional knock-out). Sem multidiciplinarnog istra\u017eiva\u010dkog pristupa, izvrsnost se ogleda i u sagledavanju problema na svim nivoima funkcionalna organizacije \u017eivog sistema (organizam, organi, tkiva, \u0107elije, organele, molekuli) i na\u010dinima njihove komunikacije u organizmu (nervne, endokrine, parakrine, autokrine, kriptokrine, intrakrine, intra\u0107elijskog signalinga). Poslednjih par godina zapo\u010deta su istra\u017eivanja vezana za konzervisanost pojedinih mehanizama kroz evoluciju kori\u0161\u0107enjem mitohondrijalnih markera \u0107elija funkcionalno razli\u010ditih organa (hipotalamus, hipofiza, nadbubre\u017ena \u017elezda, gonade, belo i mrko masno tkivo, srce, jetra, crveni i beli mi\u0161i\u0107), kao i organizama (pacov, mi\u0161, osolika muva, riba, kornja\u010da, a u toku je sakupljalje i uzoraka humanih tkiva). Pored toga, zapo\u010deta u istra\u017eivanja <em>in silico<\/em> i eksperimentalnih interakcija izme\u0111u markiranih molekula. Od pro\u0161le godine, zapo\u010deta su istra\u017eivanja vezana za kori\u0161\u0107enje principa diskretne matematike tj. teorije grafa u definisanju relacija u okviru pojedinih signalnih puteva (Ca<sup>2+<\/sup>-signaling; NO-signaling) u testosteron-produkuju\u0107im Leydig-ovim \u0107elijama.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<div id=\"element_1300\" class=\"element tekstblok\">\n<div class=\"opis\">\n<p>Ra\u010dunato prema va\u017ee\u0107im kriterijumima MPNTR, svi \u00a0istra\u017eiva\u010di u timu su kategorije A1 i A2 (8xA1+1xA2), a zahtev je 60%.\u00a0 Zahtev za 4 publikacije po istra\u017eiva\u010du u akreditacionom periodu (sa ve\u0107inskom ulogom saradnika CeRES) je zadovoljen, a 61% su publikacije kategorije M21.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<div id=\"element_1299\" class=\"element tekstblok\">\n<div class=\"opis\">\n<div id=\"element_1301\" class=\"element tekstblok\">\n<div class=\"opis\">\n<h3><span style=\"color: #800080;\"><strong>CENTAR \u010cINE\u00a0<\/strong><\/span><span style=\"color: #800080;\"><strong>\u010c<\/strong><\/span><span style=\"color: #800080;\"><strong>ETIRI ISTRA\u017dIVA\u010cKE JEDINICE KOJE SE ME\u0110USOBNO NADOPUNJUJU U KOMPETENCIJAMA<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #219c3b;\"><strong>(1) RES\/RES (Reproduktivna Endokrinologija i Signalizacija<em> \/<\/em><\/strong><\/span><span style=\"color: #219c3b;\"><strong><em>Reproductive Endocrinology and Signaling<\/em>)<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Ova istra\u017eiva\u010dka grupa predstavlja okosnicu centra, najbrojnija je, rukovodi svim projektima na kojima i u\u010destvuje i ima iskustvo od 25 godina rada u oblasti reproduktivne endokrinologije kori\u0161\u0107enjem <em>in vivo<\/em> modele koji simuliraju modele klini\u010dke prakse i imaju zna\u010dajan translacioni aspekt: stres, starenje, biolo\u0161ki \u010dasovnik, hipogonadalni hipogonadizam, zloupotreba androgenih anabolika, model intrauterine restrikcije rasta, model funkcionalne genomike sa delecijom insulinskih i receptora za insulinu sli\u010dan faktor rasta 1 specifi\u010dno u \u0107elijama koje prave steroidne hormone (tzv. <em>Insr\/Igf1r<\/em> conditional knock-out). Pored toga, problem istra\u017eivanja se sagledava na svim nivoima funkcionalna organizacije \u017eivog sistema (organizam, organi, tkiva, \u0107elije, organele, molekuli) i na\u010dinima njihove komunikacije u organizmu (nervne, endokrine, parakrine, autokrine, kriptokrine, intrakrine, intra\u0107elijskog signalinga).<\/p>\n<div class=\"opis\">\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-187\" src=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/1.-CeRES-LaRES-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"900\" srcset=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/1.-CeRES-LaRES-300x225.jpg 300w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/1.-CeRES-LaRES-768x576.jpg 768w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/1.-CeRES-LaRES.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/p>\n<\/div>\n<p>Istra\u017eiva\u010dka aktivnost grupe se odvija u oblasti \u0107elijskog signalinga u reproduktivnoj endokrinologiji. Istra\u017eivanja su vezana za neke aspekate mehanizama i signalnih puteva koji su uklju\u010deni u adaptaciju poreme\u0107ene funkcije pre svega steroidogenih \u0107elija, ali i regulatornih \u0107elija, u uslovima poreme\u0107ene homostaze organizma. Teme istra\u017eivanja su: Periferni biolo\u0161ki \u010dasovnik u steroidogenim i drugim \u0107elijama; Regulacija funkcije steroidogenih \u0107elija u starenju;\u00a0 Funkcija androgenog receptora u steroidogenim \u0107elijama u uslovima normalne i poreme\u0107ene homeostaze organizma; Uloga IGFR signalinga u regulaciji steroidogeneze; Mitohondrijalna biogeneza u funkcionalno razli\u010ditim \u0107elijama (spermatozoidi, steroidogene \u0107elije, adipociti, neurosekretorne \u0107elije, \u0107elije sr\u017ei nadbubrega, belog i mrkog masnog tkiva) kao adaptivni mehanizam u uslovima starenja, stresa, poreme\u0107enog biolo\u0161kog \u010dasovnika.<\/p>\n<p><strong>Dosada\u0161nja postignu\u0107a <\/strong><strong>prepoznata su od strane WBCInno kao inovacioni i nau\u010dni potencijal UNS<\/strong> (<a href=\"http:\/\/www.uns.ac.rs\/index.php\/en\/science\/scientific-potentials-of-uns\"><em>http:\/\/www.uns.ac.rs\/index.php\/en\/science\/scientific-potentials-of-uns<\/em><\/a>).<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dke aktivnosti vezane za definisanje nekih mehanizama i signalnih puteva koji su uklju\u010deni u molekularnu adaptaciju Leydigovih \u0107elija (ekskluzivni proizvo\u0111a\u010di mu\u0161kog seksualnog hormona, testosterona).<\/p>\n<p>U tom smislu, glavni rezultati koji su po prvi put objavljeni su:<\/p>\n<ul>\n<li>Uloga NO-cGMP signalizacije u steroidogenezi Leydig -ovih \u0107elija.<\/li>\n<li>Neki aspekti mehanizama i signalnih puteva koji su uklju\u010deni u adaptaciju o\u0161te\u0107ene steroidogeneze Leydig-ovih<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u0107elija na ponovljiv imobilizacioni stres.<\/p>\n<ul>\n<li>Uloga cAMP\/cGMP unakrsne komunikacije u regulaciji steroidogeneze Leydigovih \u0107elija tokom stresa.<\/li>\n<li>Uticaj akutnih i hroni\u010dnih in vivo Viagra le\u010denja na steroidogenezu i cAMP\/cGMP signalizaciju u Leydig-ovim \u0107elijama.<\/li>\n<li>Regulacija homeostaze Leydig-ovih \u0107elija i smanjenje androgeneze tokom starenja.<\/li>\n<li>Periferni biolo\u0161ki sat u Leydig-ovih \u0107elija &#8211; mogu\u0107a autonomija u odnosu na centralni biolo\u0161ki sat, povratne informacije i odnos.<\/li>\n<li>Uloga androgenih receptora Leydig-ovih \u0107elija u molekularnoj adaptaciji tokom poreme\u0107ene homeostaze.<\/li>\n<li>Uloga IGF1R\/INSR u regulaciji biosinteze testosterona u Leydig-ovim \u0107elijama.<\/li>\n<li>Uloga adrenergi\u010dkih receptora Leydigovih \u0107elija u molekularnoj adaptaciju tokom poreme\u0107ene homeostaze.<\/li>\n<li>Regulatorni mehanizmi mitohondrijalne biogeneze u Leydig-ovim \u0107elijama.<\/li>\n<li>Molekularni markeri mitohondrijalne biogeneze u razli\u010ditim organima (slezina, hipotalamus, ceo mozak, hipofiza, neurohipofiza, srce, jetra, mrko masno tkivo, nadbubre\u017ene \u017elezde, testisi, prostata) u uslovima normalne i poreme\u0107ene homeostaze.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Ekspertiza:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><em>\u010cuvanje i rad sa laboratorijskim \u017eivotinjama <\/em>uklju\u010duju\u0107i razli\u010dite hirur\u0161ke tehnike i tehnike aplikacije i injejktovanja.<\/li>\n<li><em>Rad sa \u0107elijskim kulturama:<\/em> priprema i odr\u017eavanje razli\u010ditih primarnih i imortalizovanih \u0107elijskih linija.<\/li>\n<li><em>Tehnike molekularne biologije: <\/em>1) Bazni\u010dna manipulacija sa RNA\/DNA (RT-PCR, RQ-PCR, cloning, mutagenesis, expression assays in bacterial and mammalian cells). 2) Transgegne tehnologije. 3) siRNA i funkcionalna genomika. 4) Molekularna dijagnostika Hepatitis C virusa (HCV), Human <em>Papilloma<\/em> virus (HPV), <em>Chlamydia Trachomatis<\/em>. 5) Rad sa molekularno biolo\u0161kim softverom (Exploring 3D Molecular Structures; A field Guide to GenBank; BLAST-Quickstart; LocusLink-Quickstart; etc).<\/li>\n<li><em>Metode za stati\u010dku i kineti\u010dku analizu sekrecije hormona i sekundarnih glasnika, kao i odre\u0111ivanje njihove koncentracije kori\u0161\u0107enjem <\/em>RIA (cAMP, cGMP, PRL, FSH, LH, GH, GnRH, steroid hormones), RRA (Scatchard, Competitive analysis), ELISA, Protein assays, Nitrite assay etc.<\/li>\n<li><em>Metode za detekciju proteina: <\/em>Western-blot analysis, Immunoprecipitation etc.<\/li>\n<li><em>Metode za karakterizaciju funkcionalnosti i brojnosti mitohondrija <\/em>(TMRE assay; MitoTrack assay).<\/li>\n<li><em>Metode za ispitivanje aktivnosti i enzima i njihove kinetike.<\/em><\/li>\n<li><em>Razli\u010dite in vivo i in vitro tehnike za ispitivanje aktivnosti potencijalnih novosintetisanih farmakolo\u0161kih supstanci sa agonisti\u010dkkom i\/ili antagonisti\u010dkom aktivno\u0161\u0107u<\/em> (subcellularne frakcije i enzimska aktivnosti, primarna i imortalizovana kultura \u0107elija i tkiva, razli\u010diti <em>in vivo<\/em> modeli i nivoi).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h3><span style=\"color: #ff9900;\"><strong>(2) SiEB\/SiEB (Signalizacija u Evolucionoj Biologiji<em> \/ Signaling in Evolutional Biology<\/em>)<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Izvrsnost i ekspertiza ove grupe se ogleda u kori\u0161\u0107enju molekularnih i fenotipskih karakteri u prou\u010davanju geneti\u010dkog i taksonomskog diverziteta i istorije \u017eivotnih formi, sa posebnim aspektom na mitohondrijalne markere kod nekih grupa insekata, riba i kornja\u010da. Istra\u017eivanja se odnose na sistematiku, filogeniju i specijaciju razli\u010ditih grupa vrsta, prete\u017eno taksona poreklom sa Balkanskog i Iberijskog poluostrva i severne Evrope, kao i konzervacionu genetiku endemskih, retkih i prostorno fragmentisanih taksona. Osnovni istra\u017eiva\u010dki objekti su alozimski lokusi, mitohondrijalni i jedarni geni, kao i geometrijska morfometrija krila. Izvrsnost se ogleda i u rezultatima koji su dobijeni prou\u010davanjem prostorno i vremenski fragmentisanih populacija \u0161to pru\u017ea saznanja o mikroevolucionim procesima tokom istorije vrsta. \u00a0Pored toga, rezultati SiEB grupe su re\u0161ili taksonomske probleme odabranih grupa vrsta i definisanje divergentnih fenotipskih jedinica, te otkrili skrivene fenotipske i geneti\u010dke jedinice.<\/p>\n<div id=\"element_1301\" class=\"element tekstblok\">\n<div class=\"opis\">\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-188\" src=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/2.-CeRES-SiEB-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"900\" srcset=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/2.-CeRES-SiEB-300x225.jpg 300w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/2.-CeRES-SiEB-768x576.jpg 768w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/2.-CeRES-SiEB.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"opis\">\n<div id=\"element_1301\" class=\"element tekstblok\">\n<div class=\"opis\">\n<div class=\"opis\">\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>(3) SiDM\/SiDM (Signalizacija u Diskretnoj Matematici<em> \/ <\/em><\/strong><strong><em>Signaling in Discrete Mathematics<\/em>)<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Iako je ova grupa je najmanje brojna, predstavnja sponu izme\u0111u ostalih jer koristi modele diskretne matematike (konkretno teoriju grafa) za opis doga\u0111aja\/relacija izme\u0111u signalnih molekula u \u0107eliji. Izrsnost i ekspertiza grupe se ogleda u oblasti informatike u zdravstvu, multimedije, ra\u010dunarske grafike, homogenih struktura, teorije klona.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-189\" src=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/3.-CeRES-SiDM-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"900\" srcset=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/3.-CeRES-SiDM-300x225.jpg 300w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/3.-CeRES-SiDM-768x576.jpg 768w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/3.-CeRES-SiDM.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/p>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #ff00ff;\"><strong>(4) SiSMB\/SiSMB (Signalizacija u Strukturnoj i Molekularnoj Biologiji <em>\/ Signaling in Structural and Molecular Biology<\/em>)<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki rad ove grupe se odvija u oblasti signalinga u strukturnoj i molekularnoj biologiji. Ova grupa CeRES je najmla\u0111a i pionir u oblasti strukturne biologije u Srbiji. Rukovodioci su doktorirali i obavili posledoktorske studije u SAD (Rutgers, Jel). Izvrsnost ove grupe se ogleda u upotrebi bioinformatike, molekularnog dokinga i molekularnog modelovanja za identifikaciji potencijalnih interakcija razli\u010ditih molekula. To uklju\u010duje proces virtuelnog pretra\u017eivanja (virtual screening), gde se pretra\u017euju baze podataka sa strukturama malih molekula, set malih molekula testira, a interesantni molekuli identifikuju po tome da li postoji mogu\u0107nost interakcije izme\u0111u njih i receptora koji se koristio kao osnova pretrage. Odre\u0111ivanje na\u010dina na koji neki receptor vezuje dati ligand predstavlja osnovu racionalnog dizajna lekova na osnovu strukture, dok se pore\u0111enjem ja\u010dine interakcija mo\u017ee raditi na pobolj\u0161anju postoje\u0107ih lekova. Optimizacijom ovog procesa dolazi se do modela koji mo\u017ee da se koristi u brzom, tzv. in silico, testiranju potencijalnih inhibitora pre njihove hemijske sinteze. Formiranje validnog modela za analizu inhibitora ER, AR, AKR1C3, CYP17A1, HSD17B i aromataze sa potencijalnim antitumorskim delovanjem je bitan aspekt istra\u017eivanja, i podrazumeva dobijanje strukturnog modela za protein-ligand doking, zarad identifikovanja i ustanovljavanja strukturne osnove delovanja ve\u0107 postoje\u0107ih i mogu\u0107ih novih inhibitora.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-190\" src=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/4.-CeRES-SiSMB-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"900\" srcset=\"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/4.-CeRES-SiSMB-300x225.jpg 300w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/4.-CeRES-SiSMB-768x576.jpg 768w, https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/4.-CeRES-SiSMB.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>CeRES je status Centra izuzetnih vrednosti dobio odlukom Nacionalnog saveta za nau\u010dni i tehnolo\u0161ki razvoj Republike Srbije u aprilu 2018. godine. Delatnost Centra je pre svega nau\u010dna i objedinjuje rad jedne istra\u017eiva\u010dke laboratorije (DBE) i tri istra\u017eiva\u010dke grupe (2 na DBE i jedne na DMI) koje se me\u0111usobno nadopunjuju u kompetencijama: (1) LaRES\/LaRES (Reproduktivna Endokrinologija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/98"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=98"}],"version-history":[{"count":38,"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/98\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":222,"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/98\/revisions\/222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=98"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=98"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ceres.pmf.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=98"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}